početna pregled podataka pregled podataka jednog fonda
Pregled podataka
Pregled podataka jednog fonda.



oznaka fonda: 80

naziv fonda: JOVAN JOVANOVIĆ -PIŽON

stvaraoci arhivske građe: Jovan Jovanović - Pižon, 1859-1939; Ministarstvo inostranih poslova Kraljevine Srbije 1870-1918; Ministarstvo inpostranih poslova Kraljevine Jugoslavije (KSHS)a, 1918-1939.

granične godine fonda: 1859-1939.

granične godine građe: 1870-1939.

period građe fonda: Kraljevina Jugoslavija

količina arhivske građe: 69 fascikli, 4 registraturske knjige.

dužina fonda: 14.5

stanje građe: dobro

sređen:      stepen sređenosti građe: arhivsistički sređen

obrađivač: Ksenija Milosavljević

informativno sredstvo: inventar

knjige evidencije:      personalije:      indeksi:     

mikrofilmovan:      digitalizovan:

istorijat tvorca fonda:

Jovan Jovanović Pižon je rođen u Beogradu 1869. godine. Završio je osnovnu školu i gimnaziju u Beogradu 1887.g, a diplomirao na Pravnom odseku Velike škole u Beogradu 1891. U Parizu je stekao diplomu prava 1892.
J. J. Pižon se prvo ogledao kao sudija (1892-1896. g.), zatim je radio u Političkom odelenju Ministarstva inostranih poslova Kraljevine Srbije (1896-1900.), a onda kao profesor Pravnog odseka Velike škole u Beogradu (1900). Potom se, od 1903. opredelio za diplomatsku službu Kraljevine Srbije i Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca (1918-1920).
U diplomatskoj službi Kraljevine Srbije bio je: otpravnik poslova u poslanstvima u Sofiji (1903) i Atini (1906-1907), diplomatski zastupnik na Kipru (1907) i Cetinju (1912-1914), generalni konzul u Skoplju (1909-1911), poslanik u Beču (1912-1914) i Londonu, kao poslanik Kraljevine Srbije i Kraljevine SHS (19116-1920). U Ministarstvu inostranih dela Kraljevine Srbije bio je: šef Konzularnog odelenja (1904-1906), načelnik Ministarstva (1911-1912), ministar inostranih dela (1912) i pomoćnik ministra (1914-1915).
Nakon penzionisanja J. J. Pižon se posvetio političkom delovanju. Od 1920. postao je predsednik Zemljoradničke stranke, na čijem će čelu biti do smrti 1939. Bio je narodni poslanik u Ustavotvornoj skupštini KSHS (1920-1921) i u Narodnoj skupštini KSHS (KJ), koja je izabrana 1923, 1925, 1927, 1935. i 1938. U političkom radu dosledno se zalagao za demokratiju, interese sela, za unutrašnje političke sporazume. Kao političaru nije mu povereno obavljanje nijedne državne funkcije, tako da je ostao do veka opozicionar svim vladama i režimu u Kraljevini SHS (KJ).
Javnom publicističkom delatnošću, govorima, predavanjima i propagandom J. J. Pižon se počeo baviti 1906. Brojne radove nastavio je da piše i nakon penzionisanja 1920., kao poslanik i političar. Svoje članke objavljivao je u pedesetak listova i časopisa, među kojima u: Letopis Matice srpske, Arhiv za pravne i društvene nauke, Glasnik Istorijskog društva u Novom Sadu, Jugoslovenski istorijski časopis, Godišnjica Nikole Čupića, Zora (Mostar), Nova Evropa (Zagreb), Politika, Kniževni Severu (Subotica), Brastvo, Ruski arhiv i dr. Bio je vlasnik i urednik Srpskog književnog glasnika, u kome je pisao u rubrici "Politički pregled" pod pseudonimom Inostrani. Preveo je na srpski jezik više književnih i istorijskih radova sa engleskog, francuskog i slovačkog jezika.
J. J. Pižon se posebno ogledao u pisanju istoriografskih radova o diplomatskoj istoriji Evrope i spoljnoj politici Kraljevine Srbije, kao i o odgovornosti za izbijanje Prvog svetskog rata i borbi za jugoslovensko ujedinjenje (1903-1918). O tome su mu objavljene značajne i nezaobilazne knjige: Stvaranje zajedničke države Srba, Hrvata i Slovenaca, knj. 1-3, Beograd, 1928-1930; Borba za narodno ujedinjenje 1914-1918, Beograd, s.a; Diplomatska istorija Nove Evrope 1918-1939, knj. I-II, Beograd, 1938-1939. (II kniga posthumno). Spisak publikovanih radova J. J. Pižona nalazi se u: Ž. P. Jovanović, Bibliografija Jovana M. Jovanovića, Srpski književni glasnik, LX, 4, 1940, 316-335. i Bibliografiji Leksikografskog zavoda u Zagrebu, knj. 8, br. 8172-8292.


skraćenice:


istorijska beleška: Otvorite istorijsku belešku u pdf formatu


vrati se nazad